Najčešća pitanja

Pronađite odgovore na najčešća pitanja postavljena od strane roditelja.

Kako pripremiti dijete na odlazak psihologu?

Važno je umanjiti djetetov strah i nelagodu. Evo nekoliko korisnih savjeta:

Iskrenost i suosjećanje: Razgovarajte s djetetom iskreno. Objasnite mu da će posjetiti osobu koja pomaže djeci i vama (roditeljima) razgovarati o problemima i osjećajima.
Igra i razgovor: Ako je dijete mlađe, možete mu reći da će kod psihologa igrati, crtati i razgovarati. Naglasite da je to mjesto gdje će se osjećati ugodno.
Roditeljska podrška: Ako ste i vi kao roditelj uznemireni, dijete će to osjetiti. Pokušajte ostati smireni. Recite djetetu da ste tamo zajedno, kako biste mu pomogli.
Pozitivan pristup: Fokusirajte se na pozitivno. Objasnite djetetu da će imati priliku razgovarati o svojim osjećajima i da će mu to pomoći.
Zajednički odlazak: Ako je dijete predškolske i rane školske dobi, bolje je reći “Mi idemo kod psihologa” nego “Ti ideš”. To će mu pomoći.
Pitanja i odgovori: Dajte djetetu priliku postaviti pitanja o odlasku psihologu. Odgovorite jednostavno i budite iskreni.

Kako izgleda psihološki rad s djetetom?

Preporuka je da roditelji dođu prvi put kod psihologa zajedno, bez djeteta. Psiholog u prvom susretu se usmjerava na roditelje, upoznaje kontekst i dinamiku obitelji, daje osnovne smjernice roditeljima i dogovara dolazak djeteta u određenim intervalima (jedanput tjedno, jedanput u dva tjedna i dr.)

U psihološkom radu s djetetom (ovisno o njegovoj dobi i specifičnosti razvoja) psiholog kroz kreativne metode (lutke, crteži, igre, asocijativne karte, slikovnice, priče, pijesak, plastelin i drugi materijal) pomaže u prepoznavanju i integraciji doživljenog iskustva, verbalizaciji i izražavanju emocija te pronalaženju drugačijih rješenja problema.

Kako izgleda psihološko savjetovanje roditelja?

Preporuka je da roditelji dođu kod psihologa zajedno, bez djeteta. Kod psihološkog savjetovanja psiholog se usmjerava na roditelje, upoznaje kontekst i dinamiku obitelji, daje osnovne savjete i smjernice roditeljima kako se ponašati u određenim situacijama prema djetetu, objašnjava uzroke djetetova ponašanja i ako je potrebno upućuje roditelje na daljnju obradu te dogovara dolazak djeteta.

Kako znati da je meni ili mom djetetu psiholog zaista potreban?

Većina ljudi procijeni da im je pomoć potrebna ako primijete jednu ili više od ovih stvari:

Imaju problem koji ne znaju ili ne mogu sami riješiti.

Stalno ili često se osjećaju loše i stanje im se ne popravlja.

Imaju osjećaj da im treba podrška.

Trebaju savjet kako steći neku konkretnu životnu vještinu (npr. kako biti bolji roditelj, kako pomoći djetetu, kako uspješnije učiti, kako komunicirati s drugim ljudima, kako se zauzeti za sebe i dr.)


Ne zamarajte se kako ćete nešto reći i hoćete li sve spomenuti što je bitno za sagledavanje situacije. Psiholog će vas voditi kroz razgovor i biti će prilike spomenuti sve što mislite da je potrebno.

Zašto umjesto razgovora sa psihologom ne mogu pričati s prijateljima i na taj način riješiti svoj problem?

Kod nekih problema ljudi koji nisu stručnjaci teško mogu razumjeti što se osobi događa u mislima te zašto reagira na neki način. Ljudi koji nisu anksiozni često ne mogu shvatiti što se događa osobi koja je anksiozna te mogu usprkos najboljim namjerama odmagati sa „zdravorazumskim“ savjetima. Psiholog je educiran o tome kako psihičke poteškoće nastaju i što ih održava, te kako primijeniti te spoznaje i prilagoditi ih konkretnoj osobi u planu terapije.

Znači li odlazak psihologu da sam „lud“?

Ne. Psihičke poteškoće, kao i tjelesne bolesti, mogu se javiti kod bilo koga. Jedna od tri osobe tijekom života doživjeti će neki anksiozni poremećaj, a jedna od pet veliki depresivni poremećaj. Općenito se protivimo tome da se ljude etiketira kao „psihički zdrave“ i „psihički bolesne“. Osoba koja inače nema kroničnih psihičkih poteškoća, može razviti neki problem ili poremećaj ali ga i uspješno riješiti.

Kod osoba koje nemaju primjetne psihičke poteškoće, psihološko savjetovanje se može koristiti kao pomoć u prilagodbi na životne situacije ili u stjecanju nekih životnih vještina. Na primjer, student koji se preseli u novi grad i osjeća se usamljeno i preplavljeno, može otići psihologu.